• Inaip Yucatane’ ku ts’aik ojéeltbil ti’ kajnáalo’ob ba’ax meyjilo’ob beeta’ab tu ja’abil 2021. 
  • J-na’ak 14%toil le kaambalilo’ob yéetel áantajilo’ob jts’a’ab ti’ u aj-meyjilo’ob ti u jejeláasil molayilo’ob tu Xéet’ Lu’umil Yucatán.
  • Le molayila’ ku beetik jump’éel múul meyaj yéetel 17p’éelel méek’tankaajo’ob, le meyjilo’ob ku beeta’al leti’ le je’elo’oba’, u meyjilo’ob ka’ansaj, áantajil, yéetel u ts’aik ojéeltbil meyjilo’ob. 

Tu kaajil Jo’, Yucatán, 24p’éelel k’iinilo’ob tu ja’abil 2022.- “Ts’o’ok u k’uchul u suutukil u yu’ubal u t’aan máasewáal kaajo’ob, jk’uch u suutukil u yantalti’ maayaob u nu’ukulilti’ob ti’al ka u’uyak u t’aano’ob, utia’al beyo’ ka u meyajto’ob u páajtalilo’ob u yojéeltiko’ob jejelaasil ba’axo’ob tu yo’olal u meyjil u jala’acho’ob, beyxan utia’al u yojéeltiko’ob bix ku xu’upul u taak’inil kaaj, tumen yéetel le ojéelalilo’ je’el u páajtal u ma’alobkíinsik u kuxtalo’ob, yéetel beyo’, ku táakpeskubaob xan ichil u meyajil u jalachilo’obo’”, bey úuchik u ya’alik tu táan u Congresoil Yucatán, máax ku jo’olintik u Mola’ayil u Sáaskunta’al, u Ts’aabal Ojéetbil Meyaj Yéetel u Kanáanta’al Ba’alo’ob Yan u Yil Yéetel Máako’ob ti’ u Xéet’ Lu’umil Yucatán (Inaip Yucatán), María Gilda Segovia Chab.

Máax ku jo’olintik le molayila’ láak’inta’ab tumen comisionado Carlos Fernando Pavón Durán yéetel comisionado Aldrin Martín Briceño Conrado, ka’alikil tu ts’aik ojéeltbil ti’ kajnáalo’ob le meyjilo’ob beeta’ab tu ja’abil 2021e’, le x-Jo’olpóopilo’ tu ts’áaj ojéeltbil de que ichil u ja’abil 2021e’ beeta’ab jejeláas meyjilo’ob utia’al u mu’uk’ankúunsa’al u meyajil sáaskunaj meyaj ichil u méek’tankaajilo’ob le Lu’umila’, tu yo’olal le je’elo’ ka’ansa’ab máaxo’ob ku meyajo’ob ichil u molayil le méek’tankaajo’obo’, ka’ansabo’ob tu yo’olal u páajtalil yaanti’ tuláakal máak u k’áatik wa ba’ax tu yo’olal u meyajil jala’ach yéetel u kanáanta’al ba’alo’ob yan u yil yéetel máako’ob yaan tu k’ab le méektankaajo’obo’.

Tu ya’alaje’, jump’éel ti’ le noj meyajo’ob káaj u beeta’al tu ja’abil 2021e’ leti’e nu’ukbesajil Inaip en tu municipio, ti’ le ja’abilo’ beeta’ab ti’ le méek’tankaajo’oba’, Peto, Teabo, Samahil, Progreso, Sotuta yéetel Umán; ichil le nu’ukbesajilo’ ka’ansa’ab ba’axo’ob yaan u yil yéetel le páajtalilo’ob ku kanáantik le molayila’.

Tu ja’abil 2021e’ anchaj u k’e’exel jalacho’ob ichil le máak’tankaajo’obo’, le o’olale’ le molayila’ tu beetaj 12p’éelel much’táambalilo’ob meyaj, beete’ab yéetel u tuukulil u náats’al u molayil Inaip ti’ le kaajo’oba’, ka’ap’éel ti’ le je’elo’obo’ beeta’ab tu kaajil Jo’, yéetel le uláako’obe’ ti’ le méek’tankaajo’oba’, Kinchil, Izamal, Dzidzantún, Motul, Tekax, Huhí, Sucilá, Valladolid, Ticul yéetel Yaxcabá; táakpajo’ob 189túulul jala’achilo’ob ti’ 89p’éelel méek’tankaajo’ob.

Utia’al u chíimpolta’al u páajtalil maayaob ichil le meyjilo’oba’, le molayila’ tu káajsaj jump’éel u nu’ukbesajil radio ichil máaya t’aan, u k’aaba’e’ U t’aan sáaskunaj meyaj, beyxane’, jts’a’ab jump’éel teléfono yéetel jump’éel celular tu’ux ku yáanta’al kajnáalo’ob ku t’aniko’ob maaya, ichil le celularo’ je’el xan u páajtal u tuxtiko’ob k’ubent’aanilo’ob bey WhatsAppe’.